aIbr 11:4
bRo 6:12
cMt 23:35; 1Yo 3:12
dIbr 12:24

Genesis 4

Kain mi Abel

1Tona Adam ziru kusiini Eba tikeene. Mi Eba kopoono, to ipeebe pikin tomooto ta, zaana Kain. Pikin isu, mi Eba iso: “Merere iuulu yo, tana aŋkam pikin tomooto ti.”

2Kaimer to Eba ikam pikin tomooto toro, zaana Abel. Ni ziru toono Kain timbot ma tiwe tomtom, to Abel imborro zin mbili mi Kain ikamam uraata pa mokleene.

3Aigule ta na, Kain ikam kini pakan ma ila be ipatoron Merere pa. 4Mi Abel, ni ikam sipsip kini muŋgamuŋga ta ndekndekŋan, mi ipun zin ma ikam mazan mi mbuyen be ipatoron Merere pa. Mi Merere leleene pa Abel mi patoronŋana kini. a

5Tamen Kain mi patoronŋana kini na, Merere leleene pa som. Tabe Kain keteene malmal kat, mi mataana isukuundu.

6Tana Merere iso pa Kain ma iso: “Parei ta nu ketem malmal mi motom isukuundu? 7Sombe kam kat mbulu, inako nio leleŋ pu mi irao nim ise mini. Nu tina, kozo re u. Pa sanaana izaŋzaaŋu su kataama kwoono. Tana gabiizi itum, mi koto ŋgar sananŋana tana.” b

8Tona Kain isu mi iso pa tiziini Abel. Iso: “A barau, mar na ituru tala tawwa lende ri.” Ziru tipa ma tilae ri, to Kain burup mi ipun tiziini Abel ma imeete. c

9Tona Merere iso pa Kain: “Ai, tizim Abel ila parei?” Ni ipekel kwoono ma iso: “Wa, nio aŋute i? Uraata tio be aŋborro tiziŋ?”

10Tona Merere iso pini ta kembei: “Wai, nu kam mbulu sananŋana taiŋgi paso? Tizim siŋiini ta ireere su toono ta iboboobo se pio be aŋpokot. d

11Nu pun tizim ma siŋiini ireere, mi toono kwoono ikaaga mi iwin kek. Tana iŋgi aŋur lem kadoono ta kembei: Nu ko irao mbot toono tiŋgi mini na som.

12Mi sombe kam uraata pa toono mi paaza kom kini pa, nako ise som. Tana ko zirri u mi wwa pa toono. Mi ko lem kar sa be mbot pa na som.”

13Kain ileŋ sua tana, to iso pa Merere ma isombe: “Kadoono ta ur pio na, biibi mete. Irao be aŋbaada na som. 14Pa iŋgi be nu ser yo pa toono tiŋgi ma aŋla leŋ kat pa nu motom i. Mi ko leŋ kar sa be aŋbot pa na som. Tana ko aŋwwa leŋ sorok, mi sombe tomtom sa indeeŋe yo, nako ipun yo ma aŋmeete.”

15Tamen Merere iso: “Na som. Tomtom sa isombe ipunu, nako nio aŋpokot pa lamata mi ru.” To iur kilalan ta ise ki Kain, beso tomtom tire i, na irao tipuni som. 16Tona Kain izem Merere, mi ila imbot su toono pakaana ta zaana Nod. Toono tana imbot la lele pakaana ki mokleene Eden ta zoŋ izze pa i.

Kain lutuunu bizin

17Kaimer to Kain ziru kusiini tikeene. Mi moori kopoono, to ikam pikin tomooto ta, zaana Enok. Timbotmbot ma kaimer tona Kain iur kar biibi ta, mi ipaata lutuunu Enok zaana pa.

18Timbot ma Enok iwoolo, to ipeebe Irad. Irad imbot ma iwoolo, to ipeebe Meuyael. Meuyael imbot ma iwoolo, to ipeebe Metusael. Mi Metusael, ni ipeebe Lamek.

19Lamek, ni iwoolo moori ru. Ta zaana Ada, mi toro zaana Zila. 20Ada, ni ipeebe Yabal. Yabal popoŋana kini timbotmbot la beeze men mi timborro mbili. 21Yabal tiziini zaana Yubal. Yubal, ni ikam maata pa gita punŋana, mi mamaaza wiŋana.

22Lamek kusiini Zila ipeebe Tubal-Kain. Tubal-Kain, ni ikam maata pa mburu uraata kana matakiŋa ta tiurpe pa baras mi ain na. Mi Tubal-Kain lunuri zaana Naama.

23Lamek, ni iso pa kusiini bizin ru ta kembei:

“Ada niomru Zila, kuŋgun talŋoyom pio.
Kusiŋ bizin ru, keleŋ sua tio ti.
Tomtom tasa isombe ipun yo, nako aŋpuni ma imeete.
Mi sombe naŋgaŋ tasa ipeeze poŋoŋ, na ni tomini, ko aŋpuni ma imeete.
24Tomtom tasa isombe ipun Kain ma imeete, nako tipokot pa lamata mi ru.
Tamen nio na, tomtom tasa isombe ipun yo ma aŋmeete, nako tipokot pa tomto tel laamuru mata mi ru (77).”

Set mi Enos

25To Adam ziru kusiini Eba tipeebe pikin tomooto toro, mi Eba iso: “Kain ipun Abel ma imeete kek, tanata Anutu ikam leŋ pikin toro ti, be ikam Abel muriini.” Tana Eba ipaata pikin tana zaana be Set. 26Kaimer to, Set ipeebe pikin tomooto ta, mi ipaata zaana be Enos.

Indeeŋe gorgor tana na, zin tomtom timaŋga be tikam suŋŋana pa Merere mi tipakur zaana.

Copyright information for MNA